Agros doo je vodeće preduzeće u proizvodnji žitarica.
U okviru biljne proizvodnje, uzgaja se desetak poljoprivrednih kultura: grašak, boranija, šećerac, krompir, šargarepa, paprika, karfiol, brokoli, pšenica i kukuruz. Akcenat je na povrtarskim kulturama koje se gaje na dve trećine zemljišta, a na 600 hektara gaje se dve kulture (postrna setva).
Proizvodnja graška obavlja se na 450 do 500 ha uz prinose koji dostižu 7 tona po hektaru a neretkoiviše. Sorte koje se gaje jesu iz grupe srednje ranih Masterfon, Tijara i Volf.
Boranija se gaji uglavnom u postrnoj setvi posle graška ili posle pšenice napovršini od 300 do 400 ha sa prosečnim prinosom oko 10 tona po hektaru. Od sorti najzastupljenije su sorte sa zelenim mahunama kao što su Top kropi i Džesika.
U strukturi povrtarske proizvodnje kukuruz šećerac je zastupljen takođe u postrnoj setvi, posle ubiranja graška. Na površini od 100 ha sa hibridom Enterprajz redovno se ostvaruje prinos od oko 17 tona po hektaru.
Kod merkantilnog kukuruza koji je zastupljen na površini od oko 900 ha sa hibridima FAO grupe 600 i 700 iz Pionirovog sortimenta postižu se prosečnipri nosi od oko 11 tona po hektaru u uslovima navodnjavanja, a u uslovima suvog ratarenja različito u zavisnosti od godine.
Krompir se proizvodi na površini od 120 ha, a prinosi u zavisnosti od namene i sortimenta idu od 45 do 50 tona po hektaru kod sorti za proizvodnju čipsa kao što su: Ledi Kler , Opal , Bruki Panda do preko 70 tona po hektaru sa sortama Almera i Arizona za industrijsku preradu u kocku.
Šargarepa za industrijsku preradu u kocku proizvodi se na 40 do 50 ha a sa sortom Vita Longa i hibridom Belgrado postižu se prinosi od preko 80 tona po hektaru.
Sa redovnom zastupljenošću Karfiola od 20 hektara i Brokolija od oko 100 hektara u postrnoj setvi Agros se pozicionira kao najveći proizvođač ovih povrtarskih kultura u Srbiji. Hibrid Brokolija najviše zastupljen je Partenon koji uz dobar kvalitet obezbeđuje prinos od oķo 15 tona po hektaru, kod Karfiola su zastupljeni Inklajn, Kastori Amerigo kao dobri industrijski hibridi karfiola koji obezbeđuju prinosi do 30 tona po hektaru.
Paprika je povrtarska kultura koja je poslednja našla mesto na poljima Agrosa ali trendom sa dupliranjem površina iz godine u godinu i prinosom od preko 40 tona po hektaru zauzima sve značajnije mesto u strukturi Agrosove proizvodnje.
Zahvaljujući ekspanziji povrtarskih kultura i pšenica je našla svoje mesto u setvenoj strukturi. Posle žetve pšenice, seju se i sade karfiol, brokoli, boranija, kukuruz šećerac i šargarepa na površini od preko 200 ha što je uz prosečne prinose od preko 8 tona po hektaru čini veoma poželjnom kulturom. Pšenica sa redovnom površinom od preko 300 hektara zauzima značajno mesto.
Copyright Agros © 2019 - Izrada sajta Mirjana Ackov.